Ne tako davno vjerovalo se da djeca ne bi trebalo da počnu sa učenjem stranog jezika u ranom djetinjstvu jer postoji opasnost da tako maternji jezik neće dobro savladati. Danas, stručnjaci kod nas i u svijetu kažu da je to potpuno netačno i uvjeravaju da su djeca i te kako sposobna za usvajanje stranog jezika i to već prije treće godine.
– Ako želite da vaše dijete podjednako dobro zna dva jezika, neophodno je da počnete da ga učite u ranom djetinjstvu, odnosno kritičnom periodu koji traje do četvrte godine. Taj kritičan period je veoma važno iskoristiti, odnosno staviti dijete u situaciju da sluša i uči strani jezik. To nema nikakve veze sa koeficijentom inteligencije jer su u tom uzrastu sva djeca spremna da uče nove jezike – objašnjava psihoterapeut Filipović.
– Metodičari preporučuju da djeca krenu sa učenjem stranog jezika već u trećoj godini, jer tada najbrže usvajaju nova znanja. Međutim, praksa kod nas je takva da djeca obično počinju da uče drugi jezik kada krenu u prvi razred – objašnjava Bojana Arsić, profesor engleskog jezika.
– Budući da djeca osnove maternjeg jezika u potpunosti usvoje oko desete godine, preporuka je da tek tada počnu sa učenjem stranog jezika. Međutim, to zapravo zavisi od interesovanja i talenta samog djeteta te se može početi i ranije. Ima i onih koji zagovaraju teoriju da čak i bebe u stomaku mogu da razlikuju strane jezike pa se preporučuje da ih mame već tada uče drugom jeziku – kaže Danijela Tošić, profesor engleskog.
Posebno je interesantno da do sada nije bilo mnogo validnih istraživanja o uticaju dvojezične sredine na jako malu djecu.
Sada su naučnici analizirali tu pojavu tako što su snimali neurološku aktivnost mozga izloženog jednom jeziku i onog koji je bio u dvojezičnoj sredini.
Analiza neurološke aktivnosti beba dok slušaju jezik i poređenje tih prvih reakcija sa riječima koje ta djeca nauče kada su starija, pomaže ne samo da se shvati kako mozak percipira jezik već i kako slušanje oblikuje mlad mozak.
Nedavno su naučnici sa Univerziteta Vašington poredili moždanu aktivnost jednojezične djece (u čijim kućama se pričao jedan jezik) sa djecom koja su rasla u dvojezičnoj sredini.
S obzirom na to da su ta djeca bila stara od šest do 12 mjeseci nisu izgovarala mnogo riječi. Ipak, otkriveno je da jednojezična šestomjesečna djeca prave razliku u fonetici, bilo da se radi o jeziku koji slušaju kod kuće ili o drugom jeziku.
Od 10. do 12. mjeseca ona prestaju da detektuju zvukove drugog jezika, već samo maternjeg. Kod dvojezične djece situacija je obrnuta.
– Istraživanje je pokazalo da različitost iskustva dvojezične bebe čini otvorenim. One ne pokazuju ograničeno zapažanje kao jednojezične bebe. To je još jedan dokaz da iskustvo oblikuje mozak – kaže doktorka Patricija Kal sa Univerziteta Vašington.
Najnovija istraživanja pokazuju da je spremnost za učenje kod djece na maksimalnom nivou u periodu između treće i šeste godine.
Savjeti
Neka uči jezik kroz igru.
Puštajte djetetu crtaće koji nisu sinhronizovani.
Razgovarajte sa djetetom na stranom jeziku.
Pjevajte mu pjesmice na stranom jeziku.
Svakoga dana treba da nauči novi pojam.
